2023 – godina evolucije veštačke inteligencije

U vrtlogu dinamičnih promena i brzog tehnološkog napretka, 2023. izronila je kao godina u kojoj su inovacije preoblikovale temelje naše digitalne stvarnosti. Od revolucionarnih poboljšanja u mrežnoj povezanosti do proboja u veštačkoj inteligenciji, 2023. ostavila je svoj pečat jedne od ključnih godina u evoluciji digitalnog doba.

Koje su prednosti novih tehnologija?

Svake godine svet osvaja niz tehnoloških inovacija koje imaju veliki uticaj na stanovništvo na globalnom nivou. Glavne prednosti novih tehnologija ogledaju se u sposobnosti poboljšanja efikasnosti i produktivnosti u mnogim specijalizovanim područjima kao što su medicina, obrazovanje, istraživanje, inženjering itd.

Iako su neke od ovih tehnologija već postojale pre 2023, ova godina videla je njihov neverovatan rast i drastično poboljšanje. Među njima se ističu veštačka inteligencija, internet stvari, RISC-V standard za izradu mikročipova, 5G mreža, primena robotike u medicini, kvantno računarstvo i ljudska augmentacija.

AI revolucija

Godina 2023. etiketirala se kao godina veštačke inteligencije. Softver koji su razvili Google, OpenAI i druge tehnološke kompanije sada, pored teksta, može generisati i sve vrste slikovnih kreacija, dizajna ili foto-montaža stvorenih od jednostavnih tekstualnih fraza i upita. Korisnici mogu napisati kratak opis gotovo svake teme, što rezultira slikom za nekoliko sekundi.

Ove godine smo, zahvaljujući veštačkoj inteligenciji, takođe mogli uživati u novoj pesmi neponovljivih „Beatles“-a. Pol Mekartni i Ringo Star, poslednja dva preživela člana ovog benda, sastali su se kako bi završili pesmu koju je preminuli Džon Lenon napisao i snimio 1970. godine, nazvanu „Now and Then“. Pesma je stvorena kombinacijom veštačke inteligencije, starog demo snimka Džona Lenona i snimka pokojnog gitariste Džordža Harisona, nastalog tokom prvog pokušaja snimanja, tj. sredinom devedesetih godina prošlog veka.

RISC-V standard za izradu mikročipova

Mikročipovi su prisutni u skoro svim elektronskim uređajima – tu leži njihova važnost usred digitalne transformacije. Problem proizlazi iz činjenice da se ovi integrisani krugovi temelje na zatvorenoj arhitekturi. Kompanije za proizvodnju čipova dugo su držale svoje nacrte u vlasništvu. Kupci bi kupili gotove čipove, koji bi možda imali mogućnosti nebitne za njihov proizvod ili bi morali da plate više za prilagođeni dizajn. Kako bi stali na kraj ovom ograničenju koje je dovelo do monopola, a nakon kolapsa izazvanog krizom mikročipova, proizvođači su se odlučili za dizajn otvorenog standarda pod nazivom RISC-V. Budući da je RISC-V otvoreni standard, svako ga može koristiti za dizajn čipa, potpuno besplatno.

Robotika u medicini

Upotreba robotike u medicini dobija nove horizonte iz korena menjajući način na koji se izvode hirurške i druge medicinske procedure. Danas robotika stoji rame uz rame sa lekarima i hirurzima pružajući podršku u različitim aktivnostima. Zahvaljujući tehnološkim dostignućima, sada je moguće izvesti ne samo komplikovane hirurške procedure, već i operisati na daljinu. Pored toga, integracijom robotike smanjuje se verovatnoća ljudske greške i omogućava preciznije i efikasnije lečenje, sve s ciljem dobrobiti pacijenta.

Jedan od najupečatljivijih primera upotrebe robotike u medicinske svrhe jeste robot koji je dizajnirala kompanija Versius, a koji se sastoji od 3D tehnologije i fleksibilnih automatskih ruku koje se mogu okretati za 360 stepeni u oba smera. Ova vrlo dinamična mašina stvorena je s ciljem poboljšanja toka rada u operacionim salama i podrške doktorima, jer se može lako kretati u okruženju u kojem se nalazi – stoga može obavljati različite vrste operacija u istom danu.

Internet stvari (Internet of Things)

Internet stvari označava povezivanje uređaja putem interneta. Predstavlja mrežnu infrastrukturu u kojoj fizičke i virtuelne „stvari“ svih vrsta komuniciraju i nevidljivo su integrisane. Internet stvari odnosi se na rastuću mrežu fizičkih objekata povezanih s internetom koji mogu međusobno komunicirati i deliti podatke. Ovi povezani uređaji obuhvataju širok spektar, od jednostavnih senzora do složenijih uređaja kao što su mašine, vozila i industrijska oprema.

U eri povezanih uređaja, internet stvari postaje neizostavan element, protežući se od pametnih kuća do industrijskih okruženja. Sada smo u mogućnosti da kontrolišemo i nadziremo našu okolinu putem mreže povezanih uređaja, stvarajući inteligentne ekosisteme koji poboljšavaju našu efikasnost i unapređuju kvalitet života.

5G tehnologija

Centralno mesto među ovim transformacijama zauzima 5G tehnologija, koja je svojom prisutnošću promenila dinamiku komunikacije. To je bežična tehnologija koja radi u frekvencijskom pojasu milimetarskih talasa, što joj omogućava prenos podataka velikim brzinama na kratke udaljenosti. Brzina i pouzdanost 5G mreža ne samo da su transformisale način na koji pristupamo internetu, već su otvorile i vrata za napredne tehnologije poput proširene stvarnosti (AR) i virtuelne stvarnosti (VR). Osim toga, veštačka inteligencija, pokretačka snaga digitalne revolucije, nastavlja da prodire u svakodnevni život, postavljajući nove standarde u personalizaciji usluga i rešavanju kompleksnih izazova. Očekuje se da će se razvoj 5G mreža ubrzati u nadolazećim godinama donoseći veće brzine i nižu latenciju mobilnim uređajima.

Kvantno računarstvo

Kvantno računarstvo predstavlja tehnologiju u nastajanju koja koristi kvantno-mehaničke fenomene za obradu podataka. Za razliku od klasičnog računarstva koje koristi bitove – kvantni računari koriste kvantne bitove ili kubitove, te su u poređenju sa klasičnim računarima mnogo brži u obavljanju određenih zadataka.

Kvantni računari imaju potencijal za revoluciju u područjima kao što su nauka o materijalima, otkrivanje lekova i finansijsko modeliranje. Još su u ranim fazama razvoja i potrebno je savladati nekoliko tehničkih izazova pre nego što uđu u široku upotrebu.

Mnoge kompanije kao što su Splunk, Honeywell, Microsoft, AWS, Google itd. rade na razvoju kvantne računarske tehnologije. Očekuje se da će ovo tržište generisati više od 2,5 milijardi USD prihoda do 2029. godine.

Ljudska nadogradnja

Jeste li čuli za ljudsku nadogradnju? To je značajan tehnološki trend u kojem se tehnologija koristi za poboljšavanje naših tela ili umova. Može uključivati stvari poput protetike, egzoskeleta ili čak veze između našeg mozga i uređaja!

U sledećih nekoliko godina verovatno ćemo videti još veći napredak na ovom polju. Interfejs mozak–računar mogao bi omogućiti našem mozgu da direktno radi s uređajima, čineći nas pametnijima i veštijima, a proširena stvarnost ili virtuelna stvarnost mogle bi promeniti način na koji doživljavamo svet.

Iako ljudska augmentacija ima mnogo mogućnosti da naše živote učini boljim, važno je razmišljati i o etičkoj strani i pobrinuti se da se koristi na dobar način. Mnogi se plaše da će ljudska augmentacija, odnosno nadogradnja tehnologijom biti dostupna samo za one na vrhu moći, ali i da bi naša tela mogla postati mete sajber kriminalaca.

Novi horizonti tehnološke transformacije

Ove tehnologije munjevitom brzinom menjaju način na koji radimo i komuniciramo. Važno je biti u toku s ovim trendovima i razmotriti njihove implikacije. Sada je dobro vreme da steknete potrebnu obuku u jednom od ovih trendova i pridružite se industriji u ranoj fazi, budući da usvajanje ovih tehnologija otvara prilike za kvalifikovane stručnjake. Takođe, u oblasti tehnologije važno je uvek biti u toku sa najnovijim trendovima kako biste očuvali svoju vrednost na tržištu.

Dakle, bez obzira na vaše interese, svet tehnologije ima mnogo opcija za vas. Nema sumnje da se tehnologija neprestano menja. Ono što je nekada bilo vrhunsko, u trenu može postati stara vest. Kako vreme bude prolazilo, pojavljivaće se nova tehnološka dostignuća i moramo biti spremni na to da ih integrišemo u svoje živote.

Preuzeto iz m:agazina, m:tel.ba