Danas gotovo sve ili barem većinu stvari obavljamo putem interneta — plaćamo račune, naručujemo proizvode, komuniciramo sa bankama, školama i različitim institucijama. To je zaista praktično i nekako smo se navikli na tu vrstu komoditeta, ali ta praktičnost nosi i rizike, među kojima se posebno izdvaja fišing.
Fišing (eng. phishing) je oblik prevare putem elektronske komunikacije – najčešće mejlom, SMS-om ili preko lažnih veb sajtova – sa ciljem da se domognu tvojih ličnih podataka, lozinki ili brojeva platnih kartica.
Klasični primeri fišing napada
Zamisli poruku koja stiže kad si najzauzetiji, sa tekstom: „Vaš nalog je ugrožen – kliknite ovde da ga zaštitite“.
E, to je mamac - jer Fišing upravo funkcioniše kao digitalni mamac, tiho, nenametljivo, a krajnje opasno.
Slično se dešava i sa porukama „iz banke“ u kojima te obaveštavaju da je tvoj račun blokiran i traže da uneseš svoje lične podatke putem linka koji su poslali, Ili traže da promeniš lozinku.Šta je zapravo njihov cilj? Cilj je da te navedu da klikneš na zlonamerni link, otvoriš fajl ili uneseš svoje lične podatke i tako kompromituješ svoj nalog.
Kako možeš da se zaštitiš?
- Prvo što možeš da uradiš je da nikada ne klikćeš na sumnjive linkove – ako nisi siguran, sam otkucaj adresu sajta u pretraživaču.
- Druga stvar je da koristiš dvostruku autentifikaciju – danas većina servisa nudi ovu opciju, a to znači da uz lozinku traže i kod koji stiže SMS porukom ili mail-om na tvoj telefon.
- Zatim redovno ažuriraj antivirus programe na svojim uređajima – bezbednosne zakrpe postoje s razlogom.
- Ne deli lične podatke preko telefona – ako te neko pozove i traži broj kartice, odmah prekini vezu. Prava banka nikada neće tražiti takve informacije na taj način.
- Uvek proveri pre nego što reaguješ na poruku ili mejl – ako dobiješ poruku iz banke, prvo ih kontaktiraj na broj sa zvaničnog sajta. Ako ti stigne mejl od provajdera, uloguj se direktno na njihov sajt, a ne putem linka iz poruke, i proveri da li je poruka stigla zaista od njih.
Ko zapravo može da stoji iza fišing napada?
- Organizovane kriminalne grupe – deluju poput firmi, sa „zaposlenima“ koji kreiraju lažne sajtove i prate podatke.
- Pojedinci – koriste gotove alate bez mnogo znanja, ali mogu naneti veliku štetu neopreznim korisnicima.
- Insajderi – zaposleni koji zloupotrebljavaju pristup sistemima i prodaju informacije.
- Cyber prevaranti s finansijskim motivima – cilj je da dobiju tvoj novac ili podatke koji im omogućavaju da krađu novac sa računa.
I za kraj…
Ne ostavljaj lične podatke na neproverenim mestima.
Ako ti poruka deluje sumnjivo – to je već dovoljan razlog za dodatni oprez.
Poseti stranicu Siguran net i saznaj kako da zaštitiš svoje podatke od digitalnih pretnji na internetu.
Autor. Vanja Ivanović
U vremenu kada fišing napadi postaju svakodnevna pretnja, ulaganje u sajber bezbednost predstavlja dugoročno isplativu i stratešku odluku.
Više o ovoj temi pročitaj u tekstu Sajber bezbednost kao isplativa investicija.