Da li smo krenuli putem onlajn kupovine?

Da li nas je pandemija koronavirusa naučila da kupujemo onlajn?

Novonastale okolnosti koje je nametnula opasnost od planetarnog širenja koronavirusa primorale su nas da, bar na neko vreme, odbacimo stare navike odlaska u prodavnice i na pijacu i da se okrenemo ka alternativnim vidovima kupovine. E-commerce sektor i onlajn kupovina su, u prethodna dva meseca, doživeli pravi procvat i rast, upravo zahvaljujući pandemiji.

Da li nam ovo govori da smo kao stanovništvo polako ali sigurno krenuli putem onlajn kupovine? U kojoj meri su nam se navike promenile i da li nas je aktuelna zdravstvena situacija podstakla da više kupujemo na internetu?

Čak i pre pandemije, statistike i istraživanja su ukazivali na to da su potrošači postepeno krenuli da se okreću kupovini iz svojih domova. Prisustvo virusa i njegovo širenje samo su ubrzali ovaj proces, tako da je pitanje trenutka kada bi 2020. godina, u pogledu onlajn kupovine, mogla da obori rekord.

Iako se iz godine u godinu domaći e-commerce sektor može pohvaliti rastom, da bismo stigli razvijene zemlje, ali i one iz susedstva, veoma je važno da se nastavi sa konstantnom edukacijom stanovništva o prednostima onlajn kupovine – bilo kroz tekstove, bilo kroz video snimke ili štampu, televizuju ili neki drugi medij.

Upravo sada kada imamo dobru platnu i kupovnu onlajn infrastrukturu, edukacija je krucijalan element koji će u narednim godinama dovesti do mnogo većeg broja kupaca koji se odlučaju za kupovinu na internetu. Samim tim, fluidnost i tok novca biće transparentniji i brži – što će doneti obostranu korist, kako kupcima, tako i trgovcima koji svoju robu prodaju onlajn.

Šta smo to kupovali prethodnih godina?

O tome da internet trgovina zaista beleži značajan rast najbolje govori brojevi koji ukazuju na to da je samo prošle godine oko 2 miliona ljudi u Srbiji kupovalo ili poručivalo robu i usluge putem interneta, što je povećanje od 18% u odnosu na 2018. Iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija su tom prilikom istakli da je rastu e-commerce sektora, u velikoj meri, doprinelo to što je preko 73% građana koristilo internet.

Kako bi nam bilo jasnije da se sve više ljudi u Srbiji, kako vreme odmiče, zapravo, okreće onlajn kupovini, vratimo se nakratko u 2018. Pre dve godine, u našoj zemlji je 30,9% ljudi koristilo elektronsku trgovinu, a ako se vratimo još ranije u 2011. godinu, internet kupovinu je realizovalo svega njih 18%.

Štaviše, podaci zavoda za statistiku od prošle godine su pokazali da je čak 63% proizvoda, kupljenih onlajn u 2019. godini, uglavnom bilo sportska oprema i odeća, zatim proizvodi za domaćinstvo, nameštaj i igračke, koji su učestvovali sa 37,9%, dok je smeštaj za odmor imao udeo od 25,3%.

Zanimljiv je i podatak da je 2019. ukupna platna transakcija kupovine roba i usluga onlajn iznosila 12,3 milijardi dinara – što predstavlja značajan skok u odnosu na prethodne godine.

Ovo je više nego jasan pokazatelj da naši sugrađani sve više poverenja imaju u manje trgovce i velike trgovinske lance koji prodaju svoju robu ili usluge na internetu. Kao što smo i naveli, prethodnih godina onlajn kupovina beleži respektabilne rezultate, a ove godine, ukoliko se osvrnemo i na period pandemije, očekuje se da će taj rast biti još veći.

Kupovne navike potrošača u Srbiji će se tek menjati

Potrebno je i napomenuti da iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija kažu da su pomenuta povećanja i rast dobri, ali da se tek otvara veliki prostor za povećanje broja kupaca i broja platnih transakcija u Srbiji putem interneta.

Sa druge strane, razvoj elektronske trgovine omogućiće i nova pravila u okviru novog Zakona o trgovini koji podrazumeva takozvane „elektronske prodavnice“ i „elektronske platforme“. Iz ovog Ministarstva su za javnost, još pre par meseci, istakli da pomenuti pojmovi do sada nisu bili u domaćem zakonodavstvu, a to znači da će kupcu sada biti više nego jasno od koga kupuje određeni proizvod, tačnije robu i kome može da se obrati u slučaju reklamacije određenog proizvoda.

Sve ovo govori da se stvari kreću nabolje kada je reč o e-commerce „nebu“ Srbije, dok se, sa druge strane, čini da su i građani, u prethodna dva i po meseca, nekako stekli više poverenja u onlajn kupovinu, bilo da su to namirnice, naručivanje hrane, telekomunikacione usluge ili neki drugi proizvodi i usluge.

Jednostavno, čak i oni ljudi koji se nikada pre nisu odlučivali na kupovinu preko interneta (zbog različitih predrasuda ili strahova), sada su se uverili koliko im zapravo ovaj proces može uštedeti vremena, pa i živaca (jer svakome je čekanje u redovima naporno).

Iskreno govoreći, verujem da nas je period pandemije naučio mnogo o e-trgovini i da bi jedna od dobrih praksi u post-epidemijskom periodu mogla da bude upravo veća „ekspanzija“ potrošača koji kupuju u onlajn prodavnicama. Ovo se može očekivati ne samo u Beogradu i u većim gradovima, već i u manjim mestima u Srbiji, koja bi vremenom trebalo da budu pokrivena stabilnim i brzim internetom.